Srbija podržala Budvansku dekleraciju u okviru Arhuske konvencije i PRTR protokola

Srbija podržala Budvansku dekleraciju u okviru Arhuske konvencije i PRTR protokola

trivan„Srbija je upravo formirala zasebno Ministarstvo zaštite životne sredine, pridajući tako izuzetan značaj pitanjima iz ove oblasti i njihovim bavljenjem na institucionalnom nivou. Ipak, mi verujemo da to nije dovoljno i zato pozivamo sve zemlje našeg regiona na žustru i aktivnu saradnju, kako bismo dostigli ciljeve koji su zajednički za sve nas.“, izjavio je danas ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, na sastanku visokih predstavnika zemalja potpisnica Arhuske konvencije u Crnoj Gori. Na sastanku pored ministra, učestvuje više od 200 visokih predstavnika iz preko 40 zemalja i međunarodnih organizacija. 

Ovom prilikom, ministar Trivan je istakao da će Srbija u narednom periodu pokrenuti niz regionalnih inicijativa u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena.

Arhusku konvenciju, koja je pod okriljem OUN doneta 1998. godine, Srbija je prihvatila i ona predstavlja važan globalni mehanizam, za uključivanje javnosti i nevladinog sektora, u oblast zaštite životne sredine. „Verujemo da bez snažnog civilnog društva, nema ni moćne, ni pravedne države. U 2018. godini naše Ministarstvo će povećati novčana izdvajanja za organizacije civilnog društva“, naglasio je ministar Trivan.

U izlaganju, kojim je Srbija podržala usvajanje Budvanske dekleraciju, ministar Trivan je između ostalog naglasio i da je „uloga Ministarstva zaštite životne sredine da obezbedi efikasnu koordinaciju, saradnju i komunikaciju između svih relevantnih zainteresovanih strana, a sve u cilju smanjenja zagađenja. Industriji treba predočiti koristi od ulaganja u čistiju proizvodnju i tehnologije, čime se omogućuje značajno smanjenje generisanja opasnog industrijskog otpada i smanjenje emisija zagađujućih materija.“

Danas usvojena Budvanska dekleracija potvrđuje snažno opredeljenje država potpisnica da se u suočavanju sa izazovima savremenog sveta, kao što su terorizam, ili ekstremizam, bilo koje vrste, klimatske promene, nejednak pristup hrani i pijaćoj vodi, iscrpljivanje prirodnih resursa i mnogi drugi, ni jedan učesnik ne može nositi samostalno i da u tim izazovima mora postojati tesna saradnja svih učesnika i nesmetana komunikacija na različitim nivoima.