Obaveštenje o postupku pokretanja zaštite spomenika prirode „Mrkonjski vis”

Obaveštenje o postupku pokretanja zaštite spomenika prirode „Mrkonjski vis”

Obaveštenje o postupku pokretanja zaštite Spomenika prirode „Mrkonjski vis”

Na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10 – ispravka,  14/16 i 95/18 – dr. zakon) Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja III (treće) kategorije, kao Spomenik prirode „Mrkonjski vis”.
SP „Mrkonjski vis” nalazi se u južnoj Srbiji na severnim ograncima planine Goljak u okviru Jablaničkog kraja na teritoriji Opštine Medveđa. Područje predloženo za zaštitu je manja, delimično izmenjena, fizički jasno izražena, prepoznatljiva, reprezentativna geomorfološka celina, sa značajnim biodiverzitetskim obeležjima i vrednostima od naučnog, estetskog, kulturnog i obrazovnog značaja.
Mrkonjski vis pripada perifernim delovima paleovulkanske oblasti Leckog andezitskog kompleksa na kontaktu sa visoko metamorfisanim stenama Vardarske zone. Prema svojoj morfološkoj dominantnosti i osobenosti spada u grupu najznačanijih stenovitih vrhova Srbije. Vrh Mrkonjskog visa je tektonski predisponirana planinska piramida – šiljak, kakvih u Srbiji ima na malo mesta. Nalaz pseudokamenica na andezitu Malog visa je jedan od tri registrovana takva lokaliteta u Srbiji.
SP „Mrkonjski vis” je refugijum velikom broju reliktnih vrsta biljaka koje su svoje utočište našle u reliktnim polidominantnim zajednicama (šume crnog graba i crnog jasena, šume crnog graba i mečje leske, šuma jasena, mečje leske i drugih vrsta, šume hrastova, mečje leske i drugih vrsta). Od ukupno zabeleženih 95 vrsta biljaka, od nacionalnog značaja su: gnezdovica (Neottia nidus-avis), mečja leska (Corylus colurna), kostrika (Ruscus aculeatus), jezičasta kostrika (Ruscus hypoglossum) i dr. Kao termofilno stanište područje SP „Mrkonjski vis” je interesantno i sa aspekta herpetofaune; na samom vrhu Mrkonjskog visa pronađeni su primerci grčke žabe (Rana graeca), dok je u nižim delovima zabeležen veliki broj šumskih kornjača (Testudo hermanni). Na širem području Mrkonjskog visa registrovano je ukupno 67 vrsta ptica – od nacionalnog i međunarodnog značaja su: crna roda (Ciconia nigra), grlica (Streptopelia turtur), osičar (Pernis apivorus), srednji detlić (Dendrocopos medius), seoski detlić (Dendrocopos syriacus), crna žuna (Dryocopus martius), sivi soko (Falco peregrinus), rusi svračak (Lanius collurio), šumska ševa (Lullula arborea), obična beloguza (Oenanthe oenanthe) i vinogradska strnadica (Emberiza hortulana).
Površina SP „Mrkonjski vis” iznosi ukupno 144,6344 ha, od čega je 11,91% u režimu zaštite II (drugog) stepena, a 88,09% u režimu zaštite III (trećeg) stepena. Prema strukturi površina katastarskih opština (KO Mrkonje, KO Tulare i KO Poroštica) po vlasništvu, površine u obuhvatu zaštićenog područja nalaze se u privatnoj (92,26%) i državnoj (7,74%) svojini.
Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, broj 97/15), SP „Mrkonjski vis” svrstava se u III kategoriju – zaštićeno područje lokalnog značaja.
Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže da upravljanje SP „Mrkonjski vis” bude povereno Turističkoj organizaciji opštine Medveđa.
Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je 11. avgusta 2020. godine Studiju zaštite Spomenika prirode „Mrkonjski vis” Odeljenju za urbanizam-oblast zaštite životne sredine opštine Medveđa. Danom postavljanja obaveštenja na internet stranici Ministarstva ispunjeni su uslovi za pokretanje postupka zaštite ovog prirodnog područja, shodno članu 42. stav 7. Zakona o zaštiti prirode